PREHRANA BOLESNIKA S BOLESNOM JETROM

Ishrana kod akutne upale jetre

Bolesnicima koji povraćaju daje se normalna, obično tekuća ili mehanički usitnjena dijeta, ali bez ikakvih oštrih začina i sa što manje životinjskih, a što više biljnih masti. Posebno treba paziti na podhranjene bolesnike da im se prehranom osiguraju potrebne količine svih nutritijenata, osobito esencijalnih. Pri prehrani tekućim ili kašastim dijetama valja izbjegavati jela koja izazivaju nadutost. Akutno upaljena jetra je posebno osjetljiva na alkohol, pa se on strogo zabranjuje, a ne preporučuje se ni pušenje koje posebno otežava stanje bolesnika.

Prehrana bolesnika kod hronične bolesti jetre /hepatitisi B i C/

Kod hroničnih bolesti jetre, sve dok je održana normalna funkcija, nije potrebna specijalna dijeta osim izbjegavanja alkohola uz zdravu uravnoteženu ishranu. Prilikom pojave jetrenog oštećenja lagana normalna prehrana uz izbjegavanje alkohola je obavezna.
U prehrani bolesnika s hroničnom bolesti jetre preporučuje se posno pileće, juneće, teleće, janjeće meso i riba , a trebalo bi izbjegavati konzumaciju suhog mesa, svinjetine, kobasica, tovljene guske i patke i masnih riba. Hranu treba kuhati, pirjati ili peći, izbjegavati prženje, pohovanje. Kao prilog mogu se poslužiti sve vrste tjestenina i riža, te bijeli, crni ili kukuruzni hljeb. Nisu preporučljivi pržena tjestenina i ona bogata kvascem.
Od povrća se preporučuju: krompir, špinat, zelena salata, mrkva, cvekla, blitva, korabica, cvjetača, šparoga i to kuhani, pirjani ili posluženi kao salate. Preporučuje se izbjegavanje graha, kelja, kiselog i svježeg zelja, luka, krastavice, bijeli luk i papriku.
Od masnoća prednost se daje biljnom ulju, margarinu, nemasnom vrhnju, a svakako izbjegavati maslac i drugu mast.
Prilikom pripremanja hrane dopušteni su začini: peršun, limun, kopar, bosiljak, bijeli ocat, a strogo zabranjeni biber, senf, ljuta paprika te drugi jaki začini.
Od mlijeka i mliječnih proizvoda treba odabrati svježi kravlji sir, i nemasni jogurt, a izbjegavati masne i suhe sireve.
Voće je najzdravije uzimati svježe, ali može i kuhano ili pasirano. Ono što svakako valja izbjeći su masni kolači, bogati orasima, bademima i čokoladom, a prednost dati savijačama, nabujcima i biskvitima.
Od pića se preporučuje uzimati blage čajeve / nana i kamilica/ drugi čajevi nisu dopušteni, prirodni spravljeni sokovi. Treba izbjegavati gazirane sokove, te alkohol i žestoka pića.

Prednost lagane normalne prehrane je u tome što ne izaziva neugodne simptome kao što su osjećaj punoće, boli, mučnine, nadutosti, proljeva, koji se mogu javiti nakon obroka.

PREHRANA BOLESNIKA KOD JETRENE KOME

Kod bolesnika kojima prijeti nastanak jetrene kome/portalne encefalopatije/ prehranom je potrebno spriječiti nagomilavanje amonijaka u organizmu.
Stoga se smanjuje unos bjelančevina koje se unose hranom.
Potrebno je ipak unositi male količine bjelančevina, pri čemu se prednost daje bjelančevinama sadržanim u nemasnom mlijeku i mliječnim proizvodima te bjelančevinama biljnog porijekla. Također je važno osigurati bolesnicima dovoljnu količinu UH, kako bi se osigurala dovoljna količina energije organizmu.
Stoga se u dijeti preporučuju namirnice kao što su: riža, rezanci i druga nemasna tjestenina, krompir-kuhani i pire krompir, pšenična i kukuruzna krupica, žitarice, slatka mliječna jela i pudinzi, nemasni keksi, pasirano povrće i voće (bez kore i koštica), te odstajali hljeb i dvopek.
Bolesnike kod kojih se već razvila hepatična koma obično se liječe u bolnici, a prehrana se vrši direktnom infuzijom posebnih pripravaka u krvotok /parenteralna prehrana/

DIJETA KOD HEPATITISA
Ishrana bolesnika u ikteričnoj fazi bolesti je normokalorijska što iznosi ukupno 3.000 Kcal. Z
astupljenost ugljičnih hidrata je od 350 - 500 g, masti 70-75 g, proteini 120-150 g., vitamini B kompleksa u optimalnoj količini, C vitamin 150g i A vitamin, mineralne soli (povećati unos Ca i K).
Žito - bijeli hljeb sa kvascem ili dvopek, mlijeko i mliječni proizvodi (kiselinski mliječni napitci), mlado kuhano mršavo meso, riba kuhana jaja.
Od masnoća dozvoljene su male količine maslaca ili ulja
Povrće - sa malo celuloze sa više skroba u vidu pirea.
Voće - voćni sokovi od sviježeg voća, sušenog kuhanog voća (kompoti i dr).
Šećerni koncetrati- samo umjerena količina šećera i slatkiša Napitci - mineralna voda, zabranjeni čajevi osim nane i kamilice
Dnevni obroci treba da budu podijeljeni u 5 dijelova.

TEŽI OBLICI HEPATITISA ( B i C hepatitis)
Primjer dnevnog obroka za bolesnike
Bjelančevina 172g ili 23%
Masti 124g ili 38%
Ugljičnih hidrata 283g ili 39%.

Kod hepatitisa u težem stadiju kada je prisutan i ascites veoma je bitno količinu bjelnčevina u dnevnim obrocima pratiti i jednim dijelom smanjivati i povećavati

HEPATIČNA DIJETA - sedmični program ishrane bolesnika