PRIKAZ KNJIGE

Amila Arslanagić: ŽIVOT POSLIJE INFARKTA

Ako pođemo od činjenice da se preko 90% Ijudi oporavi poslije infarkta (srčanog udara), ali samo ispravnim načinom života, stalnom fizičkom aktivnošču i korekcijom u ishrani, onda moj trud pisanja ovih redova neće biti uzaludan.
Knjigu preporučujem osobama koje su doživjele infarkt, kao i njihovim porodicama, da se upoznaju sa njegovim posljedicama, kako da se što lakše prilagode novoj situaciji i kako da poslije nastave život.
Također, dosta praktičnih savjeta mogu naći i pacijenti sa anginom pektoris i oni koji su imali ili operaciju srca (by-pass) ili balon dilataciju koronarnih arterija sa ili bez stenta.
Na početku ste 21 stolječa i nastavljate ranije navike u ishrani, slabo se krećete, ne bavite se rekreacijom, puššite i imate mnogo stresova. Zato, svi Vi koji pušite, imate povećani krvni pritisak, povećane masnoće u krvi ili imate prekomjernu tjelesnu težinu, premda niste imali anginu pektoris ili infarkt, možete naći osnovne smjernice o pravilnoj i zdravoj hrani i načinu života.
Na kraju, ova knjiga je namjenjena i zdravom pojedincu da nauči preventivno djelovati. Svakako da će veliku korist od ove knjige imati i Iječnik praktičar koji će lakse dati odgovore na postavljena pitanja svoga pacijenta čije je srce oboljelo.
Knjiga sadrži podatke o zdravoj ishrani, tj. o hrani sa malo holesterola i malo kalorija. 0 tome ste vjerovatno pitali Vašeg liječnika, ali ipak ostaje nepoznanica u šsirokoj populaciji kako to djeluje na srce.
Ukratko sam opisala kako radi Vaše srce i krvni sudovi i kako na njih djeluje dobra ili pogrešna ishrana od samog početka života.
Otkrijte šta je dobro, a šta lose za Vaše srce. Zato potražite odgovore na pitanja...
Kako živjeti da se infarkt ne desi? A ako se i desi...?
Kako dalje živjeti?
Koliko se fizički opteretiti ?
Šta jesti a šta ne jesti?
Šta mijenjati u životu a da se osjećate zadovoljno?
Kada imati prvi seksualni kontakt iza infarkta?
Kako provesti prvi dan kod kuće iza bolnice? Kada se vratiti na posao ? Šta uraditi da se infarkt ne ponovi?

Ovakav, do kraja "obilježen", scar heart ( srce sa ožiljkom ), nemam baš neki izbor. Učiniti izvjestan napor i pokušati izbječi "zamke" novog infarkta ili se prepustiti fatalizmu » što je , zapravo, samo eufemizam za nečinjenje, lijenost, neodgovornost, nemar, nebrigu. Ja baš i nemam neku dilemu.
Opterećen pozitivnim obiteljskim naslijeđem ( otac umro od infarkta, majka hipertoničar), sam sklon rizicima koji eventualnost od kardiovaskularnih oboljenja promeču u izvjesnost - krenuo sam od početka: pročitao ( da, pročitao - naučio ) sam knjigu doc. Arslanagič "Život poslije infarkta". Naime, sasvim je izvjesno kako pacijenti - rekonvalescenti trebaju jedan posve drugačiji pristup svom budućem životu i kako on, taj pristup, treba biti izrađen na kvalitativno novoj osnovi. Potrebno je, što je moguče više, saznati o svojoj bolesti - tad joj se lakše suprotstaviti. Dalje, potrebno je s njom upoznati jedan krug Ijudi s kojima vam treba nastaviti život. Biće jednostavnije, pobijeđivati je. Više vas je. Naprosto, shvatiti smisao bolesti, pokušati je držati pod kontrolom. Jer, neko će nekog kontrolisati: vi bolest ili ona vas. Ponovo, ja baš nemam nekih dilema.
Kad ste prošli kroz taj prvi stadij, a to je i prvi dio knjige doc. Arslanagić, čeka vas naredni nivo: šta konkretno (u)činiti kako bi sto lakše i jednostavnije živjeli sa kardiovaskularnom bolešču? Treba uvijek i stalno imati na umu da je pacijent, pa makar se radilo i o ovim teškim i izrazito opasnim bolestima, hendikepiran samo onoliko koliko on to o sebi misli. Želim reči da slijedeći upute za jedan zoran i normalan život, a one su date u knjizi koja vam je u rukama, vi imate svijest o svojoj bolesti, ali nikad niste ograničeni, niste gurnuti u hendikep i očaj. Ako bi se pacijent - rekonvalescent pridržavao tih uputa i savjeta, sasvim sam siguran da život poslije infarkta i nije nesto osobito različit i drugačiji od onog prije. Niti što se posla tiče, niti što se "slobodnih aktivnosti" tiče. Potrebno je samo učiniti pametan, pa rekao bih i jedini mogući izbor.
Treba li da ponovim - ja sam svoj več učinio.