STRES NA RADNOM MJESTU
Alija Sutović
Psihijatrijska klinika, Univerzitetski klinički centar Tuzla, Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, Bosna i Hercegovina

UVOD

Najveći mogući stres koji je povezan sa radnim mjestom jeste situacija da neko nema radnog mjesta tj. da nije zaposlen. Tema koja se obrađuje u ovom predavanju podrazumijeva ljude koji trpe negativne uticaje stresa na radnom mjestu. Zaposleni ljudi, posebno oni koji trpe uticaj stresa na radnom mjestu, najčešće nemaju odgovarajuću percepciju, pa samim tim nemaju ni uobičajenu empatiju za ljude koji nemaju posla. ("sit gladnome ne vjeruje"). To je širi, ili tzv. sistemski problem, a mi se ne možemo posvetiti njemu, nego ćemo se fokusirati na djelovanje stresa na radnom mjestu kod ljudi koji - imaju radno mjesto.

Prema istraživanju Evropske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja, stres na radnom mjestu prisutan je kod svakog trećeg zaposlenika Evropske Unije. Prema prikupljenim podacima stresom na poslu u EU obuhvaćeno je 28% zaposlenih ili 41,2 miliona zaposlenih. Posljedica stresa na poslu je 50-60% svih izgubljenih radnih dana ali i oko 5 miliona nesreća na poslu. To znači gubitak najmanje 20 milijardi Eura godišnje.

Najčešći uzroci stresa na radnom mjestu su:

  • strah od gubitka posla, premorenost, kratki rokovi, nedostatak podrške rukovodioca
  • osjećaj da radnik ne može da vlada svojim vremenom niti učinkom
  • nemogućnost da utiče na način rada, osjećaj otuđenosti od menadžmenta firme osjećaj pretjerane eksploatiranosti ili osjećaj neiskorištenosti, "prazan hod", monotonija, brojni fizički, biološki i hemijski uticaji.

Mobbing, zlostavljanje na radnom mjestu

U EU 12 miliona ljudi se žali da ih vrijeđa upravni kadar, 6 miliona (4%) se žali na tjelesno nasilje a 3 miliona (2%) se žali na seksualno zlostavljanje. Zbog stresa na poslu se u EU dogodi 48.000 izvršenih i skoro pola miliona pokušanih samoubistava. Nemoguće je brojčano pokazati direktnu vezu između stresa na poslu i obolijevanja od raka i drugih psihosomatskih bolesti. Savremeno "24-satno drustvo" se intenzivno mijenja. Ekonomija postaje globalna, a sve je veća upotreba informacijskih sistema i komunikacijskih tehnologija. Rad u takvom društvu postavlja mentalne i emocionalne zahtjeve koje pojedinac ne moze ispuniti te se razvija stanje stresa. U SAD tokom 90-tih 29 - 40% zaposlenih svoj posao označava stresnim ili vrlo stresnim. U evropskim zemljama 28% zaposlenih izjavljuje kako njihov posao kod njih izaziva stres i kako to značajno utiče negativno na njihovo zdravlje (Sauter i Murphy, 1999; Paoli i Merllie, 2001, prema Radošević-Vidaček).

Literatura na engleskom jeziku opisuje stres na poslu pod nazivima :

  • occupational stress, job stress, job related stres, stress at work, work-stress, work-related stress, work place stress,
  • na domaćim jezicima obično se kaze stres na poslu, stres na radu, stres u radu, radni stres…

U jednoj studiji koja je sprovedena i Italiji na 875 ispitanika od 19-63 godine starosti, dokazano je da činovnici čak mnogo česće nego menadžeri dozivljavaju stres zbog posla. Stres na radnom mjestu moze imati razlicite negativne posljedice na zdravlje ljudi kao sto su bolesti srca i krvotoka, poviseni nivo holesterola, prekomjerna tezina, maligne bolesti, bolesti probavnog trakta, seksualne disfunkcije, mogućnost ozljedjivanja na radnom mjestu, nesanicu, pa cak i samoubojstvo. Stres na radnom mjestu čak udvostrucuje rizik od smrti u onih sa bolestima srca. Glavobolja je cesto prisutna, mada se kao medicinski problem najčešće zanemaruje. Glavobolja je obicno tenzionog tipa i to prvenstveno nastala zbog stresa na radnom mjestu. Hemikalije u procesu proizvodnje, buka, vibracije, dodatno pogoršavaju situaciju.

Kontrola stresa je ključna za uspješnu karijeru. Neke studije su pokazale da za uspjeh nisu važne samo osobine kao sto su samodisciplina, sposobnost i sistematski rad. Jednako je važna sposobnost kontroliranja negativnih osjećaja kao što su strah i napetost. Psiholozi kažu kako bi bilo uputno da se kod kandidata za posao uzima u obzir i njihova sposobnost za kontroliranje stresa.

Stres je normalna generalizirana psihofiziološka aktivacijska reakcija na prijetnje koje dolaze iz okoline i na zahtjeve koje okolina i druge osobe postavljaju pojedincu. Takva aktivacija biološki je programirani odgovor organizma do kojeg neizbježno dolazi u situacijama pripreme za napad ili bijeg. Neki pojedinci se bave poslovima ili hobijima sa opasnim i izazovnim situacijama koje povećavaju razinu njihove pobuđenosti. Biološki programirani oblici stresa ne predstavljeju problem za organizam. Problem za organizam i rizik za zdravlje predstavljaju stanja previše intenzivnog, previše učestalog, dugotrajnog stresa ili stresa s kojim pojedinac ne može uspješno upravljati. Ovaj negativni stres ponekad se naziva distres. To stanje nije pozeljno, potrebno ga je i moguce ga je izbjeci.

Menadžerske bolesti

Po Klajiću: "…to su bolesti koje nastaju zbog preopterećenosti čovjeka duševnim poslovima (prezauzetost dužnostima, velikom odgovornošču…" Tijelo na stres reagira na različite načine: ubrzanim lupanjem srca, "preskakanjem" srca, glavoboljama, prekomjernim znojenjem, povećanim šećerom u krvi, povišenim holesterolom, raznim bolestima imunološkog sistema, povišenim krvnim pritiskom, sa svim posljedicama i komplikacijama pobrojanih stanja.

Stres i poslovan čovjek

Za poslovnog čovjeka stres je svakodnevan. Svuda oko nas su tzv. stresori (podražaji koji negativno djeluju na nas). Pred nas su stalno postavljeni prekomjerni zahtjevi, psihički ili fizički, na koje naše tijelo reagira. Stres se ne može izbjeći jer niko ne može živjeti pod staklenim zvonom, ne sarađujući sa drugima i živeći samo po svojim željama. Poslovni ljudi i svi koji su izloženi razornom djelovanju stresa morali bi upoznati svoj vlastiti način reagiranja na stres i u svoj repertoar ponašanja, uključiti ponašanja djelotvornija od onih koja su ih dovela u stres. Svaki čovjek u sebi samome nosi rješenje samo što ga često ne prepoznaje. Poslovni ljudi ne shvatju da su se preforsirali, da trebaju "stati na loptu", da im njihov organizam daje znak da nešto ne rade kako valja. Ne shvataju da bi mnoge njihove tegobe, mnogi problemi i možda svi simptomi nestali ako bi oni smanjili tempo. Simptomi su različiti: neurotski, somatoformni, anksiozno-depresivni, nekada neurastenična stanja i stanja hroničnog umora, nanaspavanosti, zamorljivosti i slabosti koncentracije. Osobe pod stresom osjećaju se kao napuhani balon koji će svakog trenutka da pukne. Pod uvjetima stresa naš mozak proizvodi "stresne" hormone jer datu situaciju prepoznaje kao prijeteću i na taj način priprema organizam na borbu i akciju (ili bijeg). Taj psihički pritisak ponekad je teži od fizičkog rada te je potrebno osloboditi ga se. Najbolje je kretanje, brzo hodanje, trčanje, plivanje, tenis, fitness, kao i tehnike opuštanja.

Ovo poslednje zato što nisu problem samo napeti mišići već i napet um.

Stresori

Stresori su različiti:
· Prejaka umjetna rasvjeta na radnom mjestu, buka, previše hladna ili previše vruća radna prostorija, zagađenost zraka, neprimjerena ventilacija, prazan hod zbog nečije neorganiziranosti, preopterećenost poslom, nejasno postavljeni radni zadaci, nemogućnost napredovanja, slaba komunikacija sa kolegama na poslu.

Znaci i simptomi od stresa

Neki simptomi upućuju na hronično djelovanje stresa i upozoravaju da bi trebalo nešto preduzeti: kada je tijelo u grču, kada osoba nema načina ni mogućnosti da se opusti, kada se šake stišću, kada se stalno dokidaju zanoktice, kada su ramena stalno podignuta i kada je glavobolja prečesta.

Šta se može učiniti

Ako ne možemo mijenjati okolinu, možemo promijeniti svoje tumačenje događaja i doživljavati stvari tako da nas ne ugrožavaju. To je suština pozitivnog mišljenja i u svijetu se organiziraju tečajevi na kojima se uči kako da se stvari pozitivno doživljavaju. Ista stvar se može doživjeti kao tragedija ili kao sitnica. Nije važno da mi nekoga promijenimo niti je to moguće. Važno je da znamo zaštititi i odbraniti vlastito biće i svoje interese. A sve to pristojno, argumantirano i ljubazno. Za stres na radnom mjestu je značajno naučiti primjenjivati bihevioralno-kognitivnu modifikaciju: osoba treba naučiti prepoznati događaje na poslu koji izazivaju stres i misli i emocije koje prate te događaje. "Stresnu" misao i "stresnu" emociju, koja prati "stresni" događaj, treba zamijeniti nekim drugim mislima i emocijama koje ne izazivaju neugodu. Pomaže i smijeh, humor, druženje, pjevanje.

Vježbe disanja i stres

Najelementarnija vitalna funkcija - disanje, od najvišeg je mogućeg značaja za prevazilaženje stresa. Ljudi pod stresom jednostavno su "zaboravili" disati. Vježbama disanja može se:

  • Postići pravo čudo, može se ublažiti mišićna i psihička napetost, može se smanjiti krvni pritisak, šećer u krvi i holesterol. ·
  • Pravilnim disanjem se neutralizira razorno djelovanje stresa.
  • Pravilnim disanjem se osoba nauči upravljati napetošću tako da ona postane podnošljiva.

Besmisleno je nervirati se! Postoji o tome duhovita pouka, s primjesom crnog humora: Bolestan si? Pa šta? Treba samo saznati jesi li ozbiljno bolestan ili je to blaga prehlada. Ako si ozbiljno bolestan, opet ništa strašno, treba saznati je li tvoja bolest izlječiva ili nije. Ako jeste izlječiva - riješen je problem. Ako tvoja bolest nije izlječiva - ništa ne brini. Tamo kuda ideš dočekat će te mnogo tvojih prijatelja koji su živjeli na isti način kao i ti!

Radoholičari, menadžeri, tipovi "Tipa A":

  • Imaju talenta, sjajne ideje, veliko znanje i iskustvo i neiscrpnu energiju, mogu što drugi ne mogu, imaju poslovne kontakte, samouvjereni su, uvjerljivi i elokventni, jednom riječju - uspješni.
  • Ove osobine na kojima im mnogi zavide mogu postati teško breme.
  • Ne može se bez posljedica, pod tim bremenom, voziti "200 kilometara na sat", po strminama i zavojima, negdje mora puknuti.

Nakon izvjesnog vremena pojavit će se prvi simptomi smetnji kojima je uzrok stres, napetost, ubrzani ritam života.

  • Menadžer voli uspjeh, "grize" u poslu, nestrpljiv je, ne trpi čekanje, pa čak ni to da neko sa kim razgovara dovrši misao pa će je najčešće on sam umjesto sagovornika dovršiti.
  • Na stresne situacije reagiraju svi ali kod menadžera, zbog posebne strukture njihove ličnosti, stres može dovesti do menadžerske bolesti.

Menadžerske bolesti

Otkrivene sasvim slučajno, prije tridesetak godina u Americi. Kardiolozi Friedman i Rosenman dijelili su čekaonicu sa kolegom oftalmologom i primijetili da su stolice ispred njihove ordinacije više oštećene i pohabane nego one ispred vrata njihovog kolege. Zašto bi njihovi pacijenti više rukama stiskali i gužvali rub stolice nego oni koji su došli na pregled vida. Utvrdili su da kod njih dolazi relativno veliki broj ljudi koji su na rukovodećim funkcijama, koji su nestrpljivi i nemaju živaca ni vremena čekati.

Nastavljajući opservacije i istraživanje u tom pravcu podijelili su ljude u dva tipa: tip A i tip B.

  • Tip A: potpuno je predan poslu, uvijek se strahovito žuri, radije sam napravi nešto nego što čeka da njegovi saradnici to naprave, agresivan je, nestrpljiv, sklon depresiji, širi nervozu oko sebe, sklon je neprijateljskom raspoloženju. U najkraćem vremenu želi obaviti što više posla. Dva kardiologa su ovaj tip nazvali "trkaći konj".
  • Tip B ili "kornjača" manje je takmičarski raspoložen, manje posvećen poslu i manje užurban. Rjeđe se sukobljava sa suradnicima, ima uravnoteženiji i opušteniji pristup životu. Samopouzdaniji je i sposoban je uporno i istrajno ravnomjerno raditi, sa sistematskim pristupom i ujednačenim tempom. S njim je ugodnije raditi jer se nema osjećaj da vrijeme steže oko vrata. ·
  • Za razliku od tipa A koji uvijek misli da će zakasniti, tip B se ne uzbuđuje.
  • Jednako je uspješan kao tip A iako je smireniji, opušteniji, ne viče i ne uzrujava se i sve što radi čini se da radi kao od šale. ·
  • Ta dva tipa razlikuju se po svom odnosu i regiranju na stres. Tip B najčešće neće oboljeti od menadžerske bolesti dok je tip A idealna meta koju stres napada sa svih strana.

Zbog stresa u svijetu umiru milioni ljudi. Samo u Americi milion ljudi godišnje umre od kardiovaskularnih bolesti. Naravno da svi oni nisu menadžeri, ali način života kojim živi većina Amerikanaca zabrinavajući je. Japance najviše ugrožavaju moždani udari. Na našim prostorima menadžerske bolesti nisu tako česte kao u SAD, Japanu ili Zapadnoj Evropi ali se zna da pogađaju ljude oko 40. godine i to češće muškarce. Kod muškaraca su napadnuti srce i krvni sudovi, dok žene zapadaju u depresivna i anksiozna stanja. Hronični stres na poslu i razvod braka mogu biti smrtonosna kombinacija za muškarce.

Na univerzitetima u New Yorku i Pittsburghu provedeno je sedmogodišnje istraživanje na 12.366 pacijenata. Od 10.904 muškaraca koji su na početku istraživanja bili u braku, manja je vjerovatnost bila da će umrijeti oni koji su ostali u braku nego oni koji su rastavljeni. Od onih koji su se tokom ovog ispitivanja rastali, 1.332 su umrli iz različitih rtazloga, a 663 od kardiovaskularnih bolesti. Najgore su bili pogođeni rastavljeni ispitanici koji su radili pod uvjetima stresa. Zaključak je da ostanak u braku u srednjim godinama štiti muškarce u suočavanju s negativnim iskustvima na poslu.

Više i češće od stresa još jedino bol u ledjima pogadja savremenu populaciju svih zaposlenih. (prema podacima EASHW - Evropska agencija za sigurnost i zdravlje).

Buka i stres

U posljednjem desetljeću sve veći problem na radnom mjestu predstavlja buka niskog intenziteta koja nastaje radom kompjuterske opreme. Sve više ima izvještaja o pada produktivnosti zaposlenika zbog izlaganja buci kompjutera. U SAD godišnji troškovi zbog pada produktivnosti i plaćanja ljekarskih usluga zbog problema buke koju proizvode kompjuteri iznose oko 56 milijardi dolara.

Buka posebno negativno utiče na slijedeće aktivnosti:

  • Aktivnosti koje zahtijevaju koncentraciju, učenje i analitičke procese,
  • Aktivnost koje uključuju govor i slušanje
  • Aktivnosti koje zahtijevaju precizni rad mišića (posebno mišića šake)
  • Aktivnosti koje uključuju više simultanih radnji
  • Aktivnosti koje iziskuju stalni mentalni napor

Buka kompjutera (tiha buka) često uzrokuje poremećaje spavanja i poremećaje društvenog ponašanja. Pojavljuju se uporne nesanice, sa uzimanjem raznih sedativnih i hipnotičkih sredstava, koja dugoročno pogoršavaju osnovni poremećaj, dovode do neurasteničnih tegoba, depresivnosti, ovisnosti o tim sredstvima. Često je izraženo antisocijalno i agresivno ponašanje, zatim otuđenost i izolacija osobe, koja polako iz realnog prelazi u "cyber" svijet…

Prije dvije godine na Cornell univerzitetu provedeno je istraživanje sa jednim zanimljivim eksperimentom: svaki zaposlenik je u toku radnog vremena, ne znajući, dobio uz redovne radne zadatke i jedan nerješiv zadatak. Nakon nekog vremena svi zaposlenici su odustali od rješavanja tog zadatka i nastavili su sa radom. Analizirajući rezultate utvrđeno je da su zaposlenici koji su radili u uvjetima buke učinili u prosjeku 40% manje pokušaja da riješe taj zadatak, od onih koji su radili u tišim uvjetima.

U korporaciji Ericson usvojena je politika za smanjenje stresa, uz projekciju jasnih ciljeva i odgovornosti, dobre mogućnosti pronalaženja ravnoteže između rada i privatnog života, ugodnu radnu okolinu, i visoki stepen zdravlja zaposlenih. Takav pristup smanjuje izostanke s posla i gubitke, a pruža veće zadovoljstvo, povjerenje i samopouzdanje. U Ericsonu djeluje Workplace Health Unit- jedinica koja koordinira aktivnosti u vezi smanjenja stresa na individualnom i organizacijskom planu. Health Service vodi brigu o pojedincima koji pate od stresa. Management Counsulting djeluje na organizacijskom planu tj. u dogovoru sa menadžerom jedinice u kojoj nastaju problemi, nastoji pronaći rješenja, koja su specifična za pojedine radne sredine.

Zaključak

Kod nas tek predstoji usklađivanje Zakona o zaštiti na radu sa bazičnim smjernicama EU te insistiranje na većem senzibilitetu za probleme djelovanja stresa na radnom mjestu. Isto tako, pitanje zlostavljanja na radnom mjestu ili mobbinga jeste nešto o čemu se u svijetu već skoro desetljeće jako puno govori, dok kod nas ovom problemu nije poklonjeno dovoljno pažnje. U procesu tranzicije koji nas vodi na trasu koja slijedi evropske smjernice, morat ćemo u narednom periodu značajno više pažnje posvetiti tim do sada zanemarivanim problemima. Problem se mora rješavati multidisciplinarno uključujući zajedničke aktivnosti specijaliste medicine rada, psihijatra, psihologe rada i kliničke psihologe.

Summary
STRESS AT THE WORKPLACE

Research on stress at the workplace has yielded several general models that explain causes, effects, mechanism of how work-related stress may influence health. In the USA almost half of the big companies provide some form of stress management training for their workers. In the EU psychosocial risk factors are generally covered in the European framework directive on health and safety at work (89/391/EEC). They are considered more specifically in a recently adopted resolution A4-005/99. The resolution considers that work must be adopted to demands of work and capacities of workers is necessary in order to retain that are not covered in by current legislation such as stress, burn out, violence at the workplace, monotonous and repetitive work. In the process of the transition, our country should be accepted EU guidelines for prevention activity of stress. This problem included multidisciplinary admittance and common participation of occupational medicine doctor, psychiatrist, industrial and clinical psychology.

HOME PAGE