| Home | Bolesti | Dijagnostika | Lijekovi | Radovi | Novosti | Forum | Linkovi |
luk
Second Congress of Cardiology and Angiology of Bosnia & Herzegovina

1.juni 2001. PLENAR SESSION

ZNAČAJ KARDIOVASKULARNIH OBOLJENJA JUČER, DANAS I SUTRA U BiH I SVIJETU SA POSEBNIM OSVRTOM NA ZEMLJE U TRANZICIJI
E. Raljević, A. Smajkić, M. Dilić, I. Jokić
 

1. Rasprostranjenost:

KVO su vec 30 godina vodeći uzrok:

  • SMRTNOSTI,
  • NESPOSOBNOSTI,
  • INVALIDNOSTI,
  • ČESTE I DUGOTRAJNE HOSPITALIZACIJE,
  • POTROŠNJE NOVČANIH SREDSTAVA ZDRAVSTVENIH FONDOVA I GRAĐANA POJEDINAČNO.

Eksplozija kardiovaskularnih oboljenja i dramatični porast mortaliteta poćela je pedesetih godina minulog stoljeća u razvijenim i bogatim zemljama Amerike i Evrope. Stope smrtnosti su se pele od 400 – 900 na 100.000 stanovnika. Počela su velika istraživanja uzroka, a studije su išle od 10 – 30 godina. Otkriva se 10 – 12 FAKTORA RIZIKA. Utvrđivanje rizika KVO predstavlja najvrednije socijalno-medicinsko i epidemiološko dostignuce posljednjih 50 godina.

2. Nužne organizaciono doktrinarne promjene u rješavanju oboljelih

  • Organizacione promjene je potrebno radikalno obaviti u sistemu organizacije mreže zdravstvenih ustanova.
  • Veoma zapažena iskustva zemalja sa pozitivnim rezultatima u lijecenju KVO nalažu kvalitetniju organizaciju i spremnost vanbolnicke mreže zdravstvenih ustanova da uspješnije prihvate i tretiraju prve znakove oboljenja što se svodi na efikasniji rad prehospitalnog tretmana KV bolesnika i na isti nacin brže preuzimanje i efikasniji nadzor u posthospitalnom tretmanu u obitelji i kuci bolesnika.
  • Za uspješnije rješavanje KVO izuzetno je važno usvajanje internacionalno urgentno-terapeutskih vodica doktrina na svim nivoima zdravstvene zaštite.
  • Da bi se uspješno unaprijedila organizacija i primjenila savremena doktrina potrebna je dodatna edukacija svih profila zdravstvenih kadrova usmjerenih ovoj oblasti.

3. Strategije prevencije-redukcije KVO

Ovdje se prvenstveno misli na strategiju organizacije zdravstva orijentiranu na timove obiteljske medicine koja ce se primjenjivati kao sastavni dio svoga dnevnog rada primarne i sekundarne prevencije KVO kod svih populacionih grupa što ce biti predmetom slijedeceg referata

tabela 1 Ukupni mortalitet na 100.000 stanovnika muškaraca starosti 45-74 godina u evropskim zemljama ekonomije u tranzicijia.

Zemlje tržišne ekonomije Svi uzroci KVO KSO Moždani udar
Island 1,169 511 370 75
Švedska 1,234 576 394 83
Švicarska 1,244 447 244 54
Grčka 1,248 531 255 125
Španija 1,323 399 181 93
Francuska 1,361 330 142 67
Italija 1,383 453 224 103
Nizozemska 1,395 542 315 77
Norveška 1,396 642 446 90
Velika Britanija 1,506 704 515 101
Austrija 1,526 624 349 110
Belgija 1,587 542 255 89
Njemačka 1,591 640 354 100
Danska 1,630 636 423 94
Irska 1,666 792 570 98
Portugal 1,673 593 207 267
Sj. Irska 1,691 834 631 110
Finska 1,718 837 587 132
Škotska 1,846 886 655 139

Evropske zemlje sa najvecim (slika 1.) i najmanjim (slika 2.) mortalitetom KVO, KSO i moždanog udara kod muškaraca starosti 45 – 74 godine

pritisni za uvećanu sliku

tabela 2. Kardiovaskularne bolesti kao uzrok mortaliteta

Zemlja CVD(%) Drugi uzroci(%)
Hrvatska 49,95 50,05
Češka 55,83 44,17
Mađarska 50,74 49,26
Makedonija 55,12 44,88
Rumunija 61,45 38,55
Slovenija 42,43 57,57
Njemačka 48,54 51,46
Italija 43,76 56,24
Irska 45,19 54,81
Latvija 55,84 44,16
BiH 53,00 47,00

U bazi podataka CVD se prate po zemljama mortalitet od:
IHD (ishemicna srcana oboljenja)
CBVD (Cerebralnovaskularne bolesti)
HPD (Hipertenzija)
RHD (Hronicna reumatska srcana oboljenja)
Druga CVD.

4.Današnji značaj kardiovaskularnih oboljenja u Bosni i Hercegovini.
  • Masovno oboljenje 15.000/100.000,
  • Vodeci uzrok apsentizma 80% od ukupnog,
  • Vodeci uzrok invalidnosti 70% od ukupnog broja invalida
  • Vodeci uzrok smrtnosti 425/100.000
  • Vodeci trošak u lijecenju 30 – 54 % od ukupnih sredstava
slika 3. Procjena trenda KVO u Bosni i Hercegovini od 1981. do 2000.

pritisni za uvećanu sliku

Dijagram 1. Trend porasta KVO u Bosni i Hercegovini
pritisni za uvećanu sliku

Ukupni komparativni kardiovaskularni mortalitet (u 1000) u 1990. i 2020. godine (osnovni – scenario)

tabela 3.

STANOVNIŠTVO UKUPNI
MORTALITET
KARDIOVASKULARNI MORTALITET
Broj stope x100.000 Razlike (%) Broj stope x100.000 Razlike (%)
SVIJET
1990. 5,267.000 50,467 958 14,326 272
2020. 7,844.000 68,337 871 -9,1 24,813 316 +26,2

tabela 4.

STANOVNIŠTVO UKUPNI
MORTALITET
KARDIOVASKULARNI MORTALITET
Broj stope x100.000 Razlike (%) Broj stope x100.000 Razlike (%)
USTANOVLJENA TRŽIŠNA EKONOMIJA
1990. 798.000 7,121 892 3,175 398
2020. 905.000 8,651 958 +7,4 3,663 405 +1,8

tabela 5.
STANOVNIŠTVO UKUPNI
MORTALITET
KARDIOVASKULARNI MORTALITET
Broj stope x100.000 Razlike (%) Broj stope x100.000 Razlike (%)
EKONOMIJE U TRANZICIJI
1990. 346.000 3,791 1,095 2,071 599
2020. 365.000 4,854 1,330 +21,5 2,608 715 +19,4

tabela 6.
STANOVNIŠTVO UKUPNI
MORTALITET
KARDIOVASKULARNI MORTALITET
Broj stope x100.000 Razlike (%) Broj stope x100.000 Razlike (%)
ZEMLJE U RAZVOJU
1990. 4,123.000 39,554 959 9,081 220
2020. 6,574.000 54,832 834 -13,0 18,542 282 +28,2
  • U cijelom svijetu invalidnost zbog KVO je iznosila 18,8% od čega je 29,5% bilo u zemljama ekonomske tranzicije, a u razvijenim zemljama 8,9% u odnosu na druge uzroke.
  • Prema uzrocima invalidnosti za period 1999. KVO su bila na petom mjestu, dok će u sljedećem milenijumu biti na prvom mjestu.
  • Kardiovaskularna invalidnost će biti najučestalija s obzirom na težinu invalidnosti, ona ce za zdravstvenu službu i finansijski aspekt biti najskuplji problem.

ZAKLJUČCI:

  1. KVO su jučer, danas i u skoroj budućnosti vodeći uzrok rane, privremene i opšte smrtnosti u našem stanovništvu sa teškim socio-medicinskim posljedicama.
  2. Dramatično stanje KVO je posebno prisutno u zemljama u tranziciji, u koje spada i BiH.
  3. Način zbrinjavanja, liječenja i rehabilitacije KVO trebaju biti efikasnije kako od mjesta nastanka (prehospitalni period) i racionalniji u preuzimanju što ranijeg tretmana ovih bolesnika, tako u posthospitalnom tretmanu i rehabilitaciji.
  4. Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija je strategija izbora u redukciji KVO.
  5. Potrebno je izvršiti cjelovitu reformu sredstava koja će omogućiti uspješno rješavanje KVO.
  6. Neophodno je utvrditi doktrinarne dijagnostičke i terapijske vodiče i provoditi edukaciju i reedukaciju zdravstvenih kadrova posebno Timova obiteljske medicine kao i osnovnih i usmjerenih specijalista iz ove oblasti
Drugi kongres kardiologa i angiologa Bosne i Hercegovine
HealthBosnia.com - ima autorska prava na ovu stranu. Svako objavljivanje
teksta ili dijelova ovog teksta je moguće samo uz saglasnost HealthBosnia.com
© 1999-2001, by HealthBosnia.com, e-mail medmaster@koming.com. ALL RIGHTS RESERVED.